|
|
 |
|
|
O GLAZBENOJ INDUSTRIJI
Kao jedna od kulturnih industrija, glazbena industrija svekoliko je ukomponirana u
čovječju zbilju. Procjenjujem da danas na početku 21. stoljeća oko 6.000.000 ljudi većim ili manjim dijelom živi od glazbene industrije, bilo da je riječ o
autorima, izvođačima, managerima, agentima, prodavačima glazbene opreme ili pak nosača zvuka, distributerima, glazbenim scoutima, kritičarima, teoretičarima,
profesorima, graditeljima glazbene opreme, snimateljima, producentima, organizatorima koncerata ili pak nekih drugima glazbenih događanja i drugima. Isto tako na osnovi slobodne procjene
mislim da godišnje prihod glazbene industrije iznosi oko 80.000.000.000 do 120.000.000.000 USD. Od toga iznosa po mojoj procjeni oko 60.000.000.000 USD ostvaruje prodaja nosača zvuka.
Glazbena industrija razvija se usporedu s napretkom glazbene tehnologije i biva konkurentnija iz dana u dan i zato da bi se odredili neki standardi uspješnosti, postoji čitav niz
pokazatelja koji govore tome u prilog: od razno raznih ljestvica prodaje, do raznih top lista. Godišnje procjenjujem da se objavi oko 600.000 glazbenih naslova, bilo da je riječ o
demo-snimkama ili pak službeno izdanim albumima. Dok je do sada u glazbenoj povijesti izdano oko 18.000.000 do 20.000.000 albuma. Ponuda je ogromna, tako da za jednog čovjeka i da
sluša 24 sata dnevno to jednostavno nije moguće preslušati. U toj doista ogromnoj ponudi kriju se isto tako negdje i ogromne razlike od proizvoda do proizvoda. Sama proizvodnja
nosača zvuka, barem kada je u pitanju glazbeno-studijski dio dijeli se na: 1. Predprodukciju, 2. Snimanje, 3. Postprodukciju, 4. Miksanje, 5. Mastering. Procjenjujem da u svijetu
postoji oko 60.000 glazbenih studija. Cijena po danu kreće se za neke studije ispod 25 USD, a za neke možda i iznad 5.000 USD.
Otprilike u prosjeku po studiju, dnevno se snimi oko 2 minute glazbe. Tako da u nekom prosjeku za album od 40 minuta bilo bi potrebno oko 20 dana snimanja, 10 dana miksanja, te nekoliko dana za mastering. Komplet cijena za neki album u prosjeku iznosila bi recimo oko 10.000 do 15.000 USD, no kada je riječ o albumima koji se snimaju na razvijenijim tržištima, tada bi to iznosilo oko 100.000 USD do 300.000 USD. Nije isključeno da troškovi dosegnu i više od 1.000.000 USD, pa i nekoliko milijuna USD. No, to ovisi o mnogo činbenika. Dok neki albumi imaju prodajnu nakladu manju od 1.000 primjeraka, neki albumi dostižu i više milijuna primjeraka u prodaji. Naravno da je tu sveprisutno pitanje kvalitete, ne samo glazbe nego i kvalitete i kvantitete marketinga, tržišta, konkurencije. Ogromna se sredstva ulažu danas kada se želi postići kvalitetan planetarni tržišni uspjeh, tako da je jednostavno gotovo nemoguće postići uspjeh u glazbenoj industriji, ako taj put stvaranja ne prati neko proporcionalno ulaganje, bilo da se radi o recimo, nazovimo je tako - "planetarnoj" zvijezdi ili pak nekoj drugoj.
Vrhunski prog metal bendovi trebaju i top produkciju, ljude koji znaju koristiti tehnologiju i razvijenu ostalu glazbenu logistiku koja razvija njegov uspon.
Procjenjujem da se godišnje prodaje oko 20.000.000 do 25.000.000 prog metal nosača zvuka, dok je total prihod koji ostvare prog metal bendovi oko 1.000.000.000 do 1.500.000.000 USD. Evo kako bi otprilike prema mojoj procjeni izgledali troškovi i prihodi za jedan bend koji prodaje po 1.000.000 nosača zvuka.
A) TROŠKOVI:
1. Snimanje, miksanje, mastering glazbenog albuma: 200.000-300.000USD
2. Tiskanje CDa i omot: 1.000.000 x 5 USD = 5.000.000 USD
3. Marketing CDu: 1.000.000 USD
4. Troškovi turneje: recimo 100 koncerata x oko 50.000 USD = 5.000.000 USD
5. Tiskanje knjige s notama i tablaturama: 200.000 primjeraka x 5 USD = 1.000.000 USD
6. Proizvodnja majica s
logom ili fotografijama benda: 200.000 primjeraka x 5 USD = 1.000. 000 USD
B) PRIHOD:
1. Prodaja nosača zvuka: 1.000.000 primjeraka x 15 USD = 15.000.000 USD
2. Turneja: 1.000.000 ulaznica x 20 USD = 20.000.000 USD
3. Prodaja knjige s notama i tablaturama: 200.000 primjeraka x 15 USD = 3.000.000 USD
4. Prodaja majica s logom ili fotografijama benda: 200.000 primjeraka x 15 USD = 3.000.000 USD
5. Prihodi od ugovora s proizvođačima glazbene opreme: recimo 5 glazbenika x
500.000 USD =2.500.000 USD
Mogli bi još u taj prikaz prihoda dodati i prodaju glazbenih DVD-a i VHS kazeta, honorare od interviewa, ostalih merchandising proizvoda, honorare od snimanja
filmova, te razni ostali marketinški ugovori.
Sami možete izračunati točan omjer troškova i prihoda, no već na prvi pogled jasno je da je poslovanje ovog benda uspješno
i da su ulaganja opravdana, što je jedan od uvjeta da bend nastavi uspješnu karijeru. O glazbenoj, kao i u svakoj modernoj industriju, odnos troškova i prihoda odlučuju o mnogočemu.
Kada je riječ o vrhunskoj glazbenoj karijeri, nju treba graditi ili planirati da će svoj vrhunac postići oko 5 godina nakon što bend ili solist objavi album prvijenac. Da bi se
pak taj cilj ostvario u taj proces je uključen tim vrhunskih stručnjaka, koji gradeći karijeru benda ujedno grade i svoju karijeru. Ljubomora u tome poslu može, ako je
riječ o pošteno građenoj karijeri, samo štetiti i za nju nema ni mjesta, a ni vremena.
Na kraju još napomena, da bi neki financijski ulagač uložio financijska i druga
sredstva u neki prog metal ili pak bilo koji bend koji želi vrhunsku karijeru, iza njega moraju stajati godine napornog i kontinuiranog rada. Po mojoj procjeni 6 dana tjedno po 4 sata
dnevno, te sve to popraćeno sa što više autorskog i koncertnog iskustva. Godišnje uz 1.500 sati rada talentirana osoba uz takav kontinuitet može za 10 godina dostići vrhunsku
instrumentalističku razinu, još ako je uz to prisutan i autorski rad, te barem visoko kvalitetna glazbena tehnološka logistika, ta osoba ima potencijalne šanse da ostvaruje prihod od
kojeg bi mogao živjeti u današnjoj glazbenoj industriji.
Dean Podkrajac, 2004.
|
|
|
|
